Radio Jadranka; emisija posvećena Ljetnoj školi mladih fizičara

 

 

 

 


Poštovani, danas u ponedjeljak 6. srpnja 2009. u prilogu "Naj" Novog lista objavljen je tekst o Ljetnoj školi fizike, pa Vam ga šaljem ( u tiskanom izdanju je više fotografija)
Srdačno Ira

NAJBOLJI HRVATSKI MLADI FIZIČARI PRONAŠLI »FORMULU« ZA ZABAVNO LJETO

Zabava + druženje = fizika

Ove je godine elitu fizičara činilo četrdesetak učenika viših razreda osnovnih te učenici srednjih škola, koji su na državnim natjecanjima postigli visoke rezultate, a bilo je među njima i onih koji nisu sudjelovali na natjecanjima iz fizike, ali su im fizikalne teme one koje rado proučavaju
Napisala i snimila Ira Cupać Marković

 
Dok je za mnoge učenike zvono koje označi kraj školske godine i početak ljetnih praznika najsretniji trenutak u školovanju, ima i onih koji prve dane praznika provode radno – učeći i eksperimentirajući u danima znanstvene uživancije i ljuljuškanja na valovima radoznalosti, otkrivanja i spoznavanja novog i nepoznatog. E, takvo se jedno »naj« društvo našlo i ove godine, okupljeno u radu Ljetne škole mladih fizičara, koju punih 25 godina organizira Hrvatsko fizikalno društvo. Posljednje dvije godine mladi najbolji fizičari Hrvatske nalaze se u Malom Lošinju, a jedan od suorganizatora je Aktiv matematike i fizike lošinjske Srednje škole Ambroza Haračića. Ove je godine elitu fizičara činilo četrdesetak učenika viših razreda osnovnih te učenici srednjih škola, koji su na državnim natjecanjima postigli visoke rezultate, a bilo je među njima i onih koji nisu sudjelovali na natjecanjima iz fizike, ali su im fizikalne teme one koje rado proučavaju.
Među predavačima i učenici

Ovogodišnja glavna tema bila je »Vrijeme u fizici – fizika u vremenu«, a uz akademike, profesore s fakulteta i iz srednjih škola, nekoliko predavanja održali su učenici – sudionici škole. Svi su jednoglasni u ocjeni da je sve bilo super i sve za pet, jer spojilo se ono što najviše vole – fizika u kombinaciji s druženjem i zabavom.
    Borna Vukadinović je završio drugi razred zagrebačke V. gimnazije, ove je godine bio prvi na državnom natjecanju iz fizike, a prvo mjesto osvojio je i prije dvije godine, kada je bio u osmom razredu. Kakav je osjećaj biti najbolji u državi i koliko treba učiti da se dođe na državni vrh u znanju, pitamo Bornu, a on otkriva da je osjećaj dobar te da se ne mora previše učiti.
    – Jednom tjedno u školi imamo organizirana dva dodatna sata iz fizike i još malo rješavanja zadataka kod kuće i to je to, komentira Borna, koji još uvijek ne zna što će studirati – možda medicinu, psihologiju, a možda i fiziku, u kojoj su mu najzanimljivija područja kvantna i atomska fizika, a u ovogodišnjoj ljetnoj školi fizike, za koju kaže da je odlično organizirana, uživao je u dos

U školi uživali i profesori
    Doc. dr. sc. Darko Androić, voditelj je Ljetne škole mladih fizičara i ima privilegiju raditi s učenicima koji su motivirani za svoj rad, a na pitanje kako je to biti mentor i podučavati najbolje, kaže da to pruža posebno zadovoljstvo.
    – Raditi s djecom i mladima je uvijek isto, osim što rad s nadarenima i motiviranima daje najviše i najbolje rezultate. Škola i podučavanje se ne mjere po apsolutnim rezultatima, nego koliko se uspjelo promaknuti znanje, spoznaju, umijeće. Uvijek kada nekog uspijete naučiti nešto novo i da stvari razumije bolje, osjećate zadovoljstvo, kaže dr. sc. Androić te podsjeća da Hrvatska posljednjih godina bilježi odlične rezultate na međunarodnim natjecanjima iz fizike. Iduće godine Zagreb će biti domaćin Olimpijade iz fizike, a ove godine na svjetskom natjecanju boje Hrvatske u fizici i to u Meksiku, branit će pet najučenika. 
   
Učenje i izleti
    »Vrijeme u fizici – fizika u vremenu«, bila je tema ovogodišnje Ljetne škole mladih fizičara u okviru koje je bilo riječi o vremenskom stroju, slikanju mikrosvijeta, sunčanom satu, femtosekundnoj vječnosti, ali i o tome kako nastaje vrijeme ili pak je li vrijeme uistinu novac. Bilo je tu i problemskih zadataka, pokusa, rasprava, ali i poludnevnih pa i cjelodnevnih izleta.
lovno svemu o čemu se raspravljalo.
    I Antonijo Štrkalj, koji će na jesen upisati treći razred u zagrebačkoj XV. gimnaziji, oduševljen je Ljetnom školom, profesorima, mentorima, studentima fizike, drugim učenicima. Ove godine bio je treći na državnom natjecanju i kaže da je za uspjehe u fizici, od količine učenja važnije da voliš taj predmet, jer onda nije ni važno koliko učiš – dva, pet, a ako treba i više sati. Antonijo kaže da bi, kada ga nešto zanima i zaintrigira, bio u stanju na rješenju raditi i 12 sati ako je potrebno. S obzirom na takav stav, ne čudi da Antonijo ima prosjek ocjena 5.0, ali za sebe kaže da nije štreber, nego jednostavno uči s lakoćom i zanimanjem. On pak najviše voli teme o svemiru i kvantnoj fizici.
Znanje je moć

Ana Klobučar završila je treći razred Prirodoslovno-matematičke gimnazije u Osijeku. I ona je cura s prosjekom ocjena 5.0, a na Ljetnu školu je došla zbog želje da nauči više i da se druži s ljudima sličnih interesa.
    – Volim znati, znanje je moć, a matematika i fizika su osnova svemu drugom i daju odgovore na mnoga pitanja koje postavljaju druge znanosti.
    Una Pale u zagrebačkoj XV. gimanziji završila je drugi razred, a kako voli rješavati zadatke uključila se u rad Ljetne škole fizike i bilo joj je super, jer kaže, naučila je mnogo novog, ali i otvorila mnoga nova pitanja i dobila poticaj za daljnja proučavanja, pa će ovo ljeto proučavati teoriju igara.

 


Hrvatsko fizikalno društvo


POČETNA

OBAVIJESTI

SMJEŠTAJ

POLAZNICI

SUORGANIZATORI

SPONZORI

ORGANIZACIJSKI
ODBOR


Ljetna Škola UŽIVO

IZ MEDIJA

foto album

video stranice

predavanja

PDF DOKUMENTI

PROGRAM

POSTER

ZBORNIK

LJETNA ŠKOLA
NASLOVNICA


2008.
FIZIKALNI ASPEKTI VODE


2007.
FIZIKA U EKOLOGIJI


2006.
TESLINO NASLIJEĐE U FIZICI


2005.
FIZIKA U TEMELJIMA SUVREMENE ZNANOSTI I DRUŠTVA.


2004.
USUSRET SVJETSKOJ GODINI FIZIKE


2003.
SJEĆANJE NA NIKOLU TESLU


2002.
SVJETLOST - FIZIKA, TEHNOLOGIJA, KOZMOLOGIJA


2001.
NOVI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE


2000.
FIZIKA NA PRIJELAZU STOLJEĆA


1999.
MAKROSKOPSKI KVANTNI EFEKTI


RANIJA
GODIŠTA